Financijski savjeti za paušalne obrtnike

25. 10. 2019.

Zahvaljujući poticajima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koji su u nekoliko zadnjih godina dostupni svima koji žele otvoriti svoj obrt ili tvrtku, sve je više ljudi koji se odlučuju na taj korak. Prije nego prijeđemo na financijske savjete za paušaliste, evo još par važnih informacija o paušalnom obrtu:

Najpopularniji oblik otvaranja novog posla je paušalni obrt – oblik registrirane djelatnosti u kojoj obrtnik plaća paušalni porez ovisno o tome koliko godišnje zarađuje, a koji u najnižem poreznom razredu (godišnja zarada do 85 tisuća kuna) iznosi oko 2000 kn godišnje. 

  • uz porez, obrtnik je godišnje dužan plaćati doprinose; zajedno na mjesečnoj bazi iznose oko 1200 kn, odnosno, nešto manje od 15 tisuća kuna godišnje
  • obrtnik je dužan plaćati i obavezna davanja, što čine različite članarine i naknade, tipa članarina turističkoj zajednici i naknada za opće korisnu vrijednost šuma; o iznosima tih naknada može se raspitati u Hrvatskoj obrtničkoj komori (kojoj je također dužan plaćati članarinu)
  • ako zarada obrta godišnje pređe 300 tisuća kuna, obrtnik ulazi u sustav PDV-a; ovo se odnosi na prihod preko izdanih računa i autorskih i ugovora o djelu
  • obrtnik, za razliku od direktora poduzeća, za obrt odgovara svojom imovinom: obrt i vlasnik dijele OIB, što znači da se bilo koje dugovanje obrta može potraživati i ovršiti s privatnog računa vlasnika obrta
  • obrt je jednostavno i jeftino otvoriti, i isto tako zatvoriti

U ovom tekstu dobit ćete ideju koje su to obaveze i izazovi s kojima se susreću paušalni obrtnici kad je upravljanje novcem u pitanju. Pa krenimo:

1. Praćenje prihoda i propisa

Paušalist prati svoje prihode preko Knjige prometa – obaveznog dokumenta kojeg mora voditi tijekom godine, a u koji upisuje sve svoje naplaćene usluge za koje je izdao račun. Jednom godišnje (do 15.1. u narednoj godini) na temelju Knjige prometa šalje tzv. PO-SD obrazac Poreznoj upravi, na temelju kojega mu se određuje visina paušalnog poreza za sljedeću godinu. Paušalistu je važno pratiti prihod da bi znao koliko zarađuje, koliki će porez plaćati i hoće li ili neće biti u sustavu PDV-a.

Jedan od izazova vođenja obrta je varijabilni prihod – teže ga je predvidjeti, a ponekad je i posao kojeg paušalist obavlja sezonski. U tom slučaju najbolje je pratiti prihode i troškove i na kraju svake godine vidjeti kako se kretala dobit, te u skladu s tim planirati. Primjerice, ako najviše zarađujete preko godine, a ljeti slabo, kako možete pojačati prihod (ili smanjiti troškove) ljeti? Drugi savjet je štednja u „dobrim vremenima”, kako bi u slabijem periodu mogli lakše disati.

Nažalost je tako da su porezni propisi i zakoni prosječnom obrtniku vrlo komplicirani, zbog čega se mnogi odlučuju platiti uslugu vanjskog računovodstva. Računovođa vas upozorava na rokove do kada nešto trebate platiti, savjetuje oko financijskog planiranja, pomaže vam ispunjavati Knjigu prometa i PO-SD, prati promjene u propisima i slično. Za mali obrt ovakva usluga može koštati oko 150-200 kn /mj i može biti pametna investicija ako je vidite kao rasterećenje od praćenja zamršene šume poreznih propisa. Ipak, bitno je napomenuti da je odgovornost za financijsko poslovanje obrta, bez obzira na to vodi li financije sam ili ima pomoć, isključivo na vlasniku obrta. 

2. Što s troškovima?

Da bismo znali kako poslujemo, nužno je da osim prihoda pratimo i rashode. Paušalist otvara poslovni žiro račun te ima mogućnost dobivanja izvoda– informacija o prometu na kartici, koliko često želi. Na temelju izvoda možete pisati vlastitu financijsku knjigu, gdje upisujete prihode i rashode, te na kraju svakog mjeseca imate uvid u financijsko stanje obrta. Evo savjeta: za svaki izvod pišete (u stupcima) datum, tip prihoda ili rashoda, iznos i broj izvoda.

Troškove dijelite u fiksne i varijabilne. Fiksni troškovi su oni koje ne možete izbjeći, primjerice porezi, doprinosi i davanja, a tu još mogu biti troškovi najma poslovnog prostora, režije i slično. U varijabilne troškove se često ubrajaju troškovi proizvodnje ili pružanja usluga, jednokratni troškovi (primjerice kupnja opreme ili namještaja) i slično. Najbolje je prvo platiti fiksne troškove i onda vidjeti koliko je ostalo za varijabilne, te njih planirati kao višemjesečne troškove.

Obrtnik, za razliku od direktora, može kad hoće podizati novac s poslovnog žiro računa i trošiti ga u osobne svrhe. Drugim riječima, plaća može biti sve ono što ostane na računu jednom kad ste pokrili troškove. Zbog ove pogodnosti potrebno je biti oprezan i dobro se kontrolirati kad je trošenje u pitanju. Kako? Za početak, imajte ideju koliko otprilike mjesečno trošite u osobne svrhe i odvojite okvirno toliko novca za „plaću” (možete ga i prebaciti na privatni tekući račun). Ostalo možete ostaviti na računu obrta, staviti na štednju ili investirati. Načelno je dobro da privatni i poslovni troškovi budu odvojeni, pa nastojte pronaći način da to napravite.

3. Sve čuvajte!

Obrtnik je dužan 11 godina čuvati izdane račune i financijske dokumente. Svaki račun ima svoj redni broj: najbolje je da ih arhivirate prema rednim brojevima i držite u registratoru na mjestu obavljanja djelatnosti. Informaciju o izdanim i naplaćenim računima imate u Knjizi prometa.

Ako razmišljate o otvaranju obrta ili ste ga već otvorili, dostupne su vam različite edukacije u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, Plavom uredu, Edukacentru i na drugim mjestima. Sudjelovanjem na edukacijama ne samo da stječete vrijedna znanja, nego se i povezujete s drugim obrtnicima i učite informacije iz prve ruke.