Pitanja na državnoj maturi – kako se pripremiti s obzirom na tip pitanja?

2. 1. 2020.

pripreme za državnu maturu

Početkom nove godine maturanti počinju s pripremama za državnu maturu, za prve rokove koji se održavaju u proljeće, a mi vam donosimo nekoliko savjeta kako se što uspješnije pripremiti. 

Najbolja priprema za državnu maturu je vježbanje odgovaranja na „starim” zadacima iz državne mature po predmetima i razinama za koje se pripremamo. Veliku prednost u pripremi imaju i učenici/e koji, osim pitanja, imaju i primjer ponuđenih točnih odgovora prema kojima mogu naučiti kriterij toga što se smatra dobrim, odnosno odličnim. Ako imate pripreme s pitanjima i odgovorima, prvo vježbajte odgovarati sami na pitanja, a naknadno provjeravajte odgovore koje ste dobili (umjesto da samo čitate odgovore na pitanja - to stvara lažnu sigurnost).

Kada dobijete ispit iz državne mature, najbolje je prvo preletjeti sve zadatke i pitanja, a zatim rješavati. Dodatni list iskoristite za pisanje neurednih bilješki, i tek na kraju upisujte u knjižicu državne mature. Nastojte se držati vremena koje je predviđeno za svaki tip zadataka. Na kraju sve još jednom prođite i ispravite što treba.

Ako vam neki tip pitanja ili zadataka ne ide, taj izvježbajte do prenaučenosti – to znači da vam „izlazi na uši” - do automatizma. To ćE vam dati dodatno potrebno samopouzdanje i sigurnost na državnoj maturi.

Pitanja na državnoj maturi ispituju različite razine znanja, te su u skladu s tim različitog tipa. Evo primjera nekoliko tipova pitanja koja vas čekaju na državnoj maturi, s uputom kako se najbolje za njih pripremati.

 

Pitanja s T/N odgovorima

Pitanja su ponuđena kao tvrdnje, koje učenik/ca procjenjuje točnima, odnosno netočnima. Često učenici/e prvo rješavaju ova pitanja, a zatim idu na ostalo. Isto tak, često se odgovori na ova pitanja otkriju ili pojasne u daljnjem rješavanju provjere. Zbog toga je naš prijedlog da, nakon što riješite cijelu provjeru, još jednom prođete T/N pitanja i provjerite svoje odgovore.

Kod ovih pitanja najviše bodova gube brzopleti. Pažljivo pročitajte što piše u tvrdnji (svi dijelovi tvrdnje trebaju biti točni) i kako je formulirana (je li u negaciji), te u skladu s tim dajte odgovor. Ako niste sigurni da razumijete tvrdnju, pitajte za objašnjenje.

Primjer:

Endokrine žlijezde, na primjer hipofiza, luče hormone direktno u krvotok. (odgovor je T)

Endokrine žlijezde, na primjer hipofiza, ne luče hormone direktno u krvotok. (odgovor je N)

Endokrine žlijezde, na primjer žlijezde znojnice, luče hormone direktno u krvotok. (odgovor je N)

Egzokrine žlijezde, na primjer hipofiza, ne luče hormone direktno u krvotok. (odgovor je N)

 

Pitanja s ponuđenim odgovorima (pitanja višestrukog izbora)

Jednostavna pitanja kojima se ispituje znanje, odnosno dosjećanje gradiva nekog predmeta su pitanja s ponuđenim odgovorima. Primjer takvog pitanja je onaj na kojeg su ponuđeni a), b), c) itd. odgovori. Drugi tip takvog pitanja je onaj u kojem se povezuju ponuđene kategorije s pripadajućim obilježjima. Ovdje je također važno da pažljivo čitate. Ako ne znate odgovor, prvo eliminirajte odgovore za koje ste sigurniji da nisu točni, a zatim birajte između preostalih opcija.

 

Pitanja na nadopunjavanje

Ako niste sigurni koji pojam se traži, na list za bilješke ispišite nekoliko asocijacija – tako potičete dosjećanje točnog pojma. Možda se u nastavku provjere pojavi i sam pojam ili vas nešto drugo podsjeti na njega (to zovemo „aha-doživljajem”) te ga možete i naknadno upisati. Najvažnije je ne odustati ako nešto ne znate, nego dati što više asocijacija i na kraju cijele provjere provjeriti odgovore.

 

Pitanja otvorenog tipa (esejska pitanja)

Nemojte: pisati odmah u knjižicu sve što vam padne na pamet, pisati preopsežno, navoditi sve što znate; ostaviti prazno. 

Umjesto toga: Na listu za bilješke prvo napišite najkraći odgovor koji vam pada na pamet. Obratite pažnju da ste odgovorili na ono najvažnije što se pita – dakle, da ste uhvatili srž pitanja. Zatim ispišite sve asocijacije u vezi te teme (tako aktivirate dosjećanje svega što znate). Zatim proširite prvotni odgovor koristeći asocijacije koje ste naveli.

Najkraći odgovor vam pokazuje razumijete li što se od vas pita. U pripremi za maturu ovako možete provjeravati kako vam ide razumijevanje pitanja otvorenog tipa (i tako možete vježbati).

U proširenom odgovoru pokazujete da osim razumijevanja posjedujete i potrebno znanje da bi dobili što više mogućih bodova.

Nadalje: Ako vas se pita da navedete sve što znate o nekoj temi, onda na listu za bilješke prvo skicirajte odgovor prema temama, zatim predvidite koliko rečenica ćete posvetiti kojem dijelu i onda pišite cijeli tekst. Ovako osiguravate da se ne raspišete o nekom dijelu nauštrb nekog drugog i da date pregledan odgovor.

Primjer.

„Navedite sve što znate o Tinu Ujeviću i njegovom pjesničkom opusu.”

Na listu za bilješke napišete podteme: njegov život, kojem je pjesničkom kugu pripadao, etape njegovog pjesničkog stvaralaštva, najpoznatije pjesme, njegove najčešće teme, stilske figure kojima se koristio (potkrijepljeno primjerima!), njegov značaj danas i utjecaj na buduće generacije pjesnika/kinja. Zatim popunjavate podteme s nekoliko rečenica. Obratite pažnju da odgovor ne bude duži od propisanog.

Kada ste odgovorili na sva pitanja u provjeri, prvo uzmite minutu pauze (ako stignete; pauza osvježava dosjećanje i motivira da temeljito nastavite s radom), a zatim još jednom prođite kroz sva pitanja i provjerite svoje odgovore.

Više o tome kako odgovarati na pitanja otvorenog tipa možete saznati u ovom informativnom videu:

https://www.futurelearn.com/courses/improving-study-techniques/1/steps/520696#transcript-en

 

Pripremi se za državnu maturu u EdukaCentru! Više o pripremi za državnu maturu ovdje.

 

Sretno!