„Evo sad ću...” - kako manje odgađati?

20. 8. 2019.

Pablo Picasso je jednom rekao „ako želiš znati što ćeš nacrtati moraš početi crtati.” Netko manje poznat i jednako mudar to je sročio ovako: „Nemoj čekati na savršene uvjete. Početak čini uvjete savršenima.”

Obje ove misli govore nešto o tome da je ponekad teško početi. Bilo da je riječ o pisanju teksta, učenju za ispit, vraćanju u fizičku formu ili povratku u ritam na poslu, često se nađemo u otporu prema započinjanju. Teško nam je započeti zbog jednostavne činjenice koja se zove inercija. Naime, skloni smo nastaviti raditi ono što već radimo, a ako ne radimo, onda smo skloni nastaviti ne raditi. Nasreću, inercija djeluje i u obrnutom smjeru – jednom kad smo započeli nešto raditi, što duže to radimo to nam je lakše i ide nam brže. „Kvaka” je onda u tome kako započeti. U nastavku slijedi nekoliko praktičnih savjeta.

1. Za početak, korisno je primijetiti da upravo odgađamo. Sama svjesnost o tome što radimo pomaže nam da dođemo u kontakt s osjećajima zbog kojih odgađamo – primjerice, zbog dosade, mrzovolje, brige – a to nam, paradoksalno, može pomoći da se uhvatimo posla. Dakle, umjesto da bježimo od „ne da mi se”, pokušajmo ostati s tim i vidjeti gdje vodi.

2. Ako nas čeka rad na nečemu što nam nije samo po sebi zanimljivo, onda je poticajno zapitati se kako nam je taj posao koristan i koje dobiti imamo od njega. Ovoga možemo lako postati svjesni ako promislimo kako bi bilo da tog posla uopće nema – bi li nešto time izgubili, i ako da, što? Postoje i takvi radni zadaci ili obaveze koje niti su nam zanimljive, niti korisne, a te je bolje ni ne raditi. Dolje prikazana matrica može vam pomoći da lakše procijenite koje su vam obaveze ili radni zadaci prioriteti, a što je bolje delegirati ili od toga odustati.

*slika preuzeta s linka

3. Često odgađamo kada se brinemo hoćemo li dovoljno dobro napraviti posao ili se pripremiti za ispit. Ako smo jako fokusirani na cilj – na sami rezultat nekog rada - to samo po sebi potiče na odgađanje. Tome je tako jer ciljevi, iako konkretni u zahtjevu, ne govore puno o tome koliko vremena trebamo uložiti da ih dosegnemo, o kojoj se razini zahtjevnosti radi, kako će izgledati naš rad ili učenje. Dakle, prisutna je određena razina neizvjesnosti. Mozak ne voli neizvjesnost, zbog čega smo motivirani izbjegavati je. Vrijedi i obrnuto, što je veća izvjesnost neke situacije, skloniji smo prilaženju i uključivanju. Ovo znanje primijenjeno je u Pomodoro tehnici – jednostavnom alatu za koji pomaže u započinjanju.

Pomodoro tehnika je jednostavna, a glasi:

1. 25 minuta koncentriranog učenja/rada

2. 5 minuta pauze

3. Nagrada

 

Možemo se koristiti mobitelom za mjerenje vremena, a na internetu su dostupne i različite aplikacije za primjenu Pomodoro tehnike, primjerice, Pomodoro Timer Light. Vrijeme rada i pauze ne mora nužno biti točno 25+5 minuta i dobro je da pauze ne postanu duže od koncentriranog rada. :) Nagrada je sve ono što izaziva ugodu ili umanjuje neugodu, a važno je da se nagradimo jer tako se potičemo na stvaranje navike. Jednostavno, vjerojatnije je da će nam se početi sviđati nešto iza čega slijedi nagrada. Pomodoro tehnika primjenjiva je na ciljeve koji su nam važni i za koje imamo dovoljno vremena (Koja je to kućica u matrici?).

Kako konkretno izgleda učenje u Pomodorima?

Kada planiramo učenje, najčešće razmišljamo u terminima cjelina, lekcija, broja stranica koje želimo proći. Dakle, usmjereni smo na konkretne ciljeve. Primjerice, takav cilj može glasiti: popodne želim naučiti 3 lekcije iz povijesti. Kod učenja Pomodoro tehnikom umjesto o ciljevima razmišljamo o procesu i vremenu, pa bi naš „procesni“ cilj glasio: popodne želim/mogu učiti povijest 2 Pomodora, odnosno, dvaput po 25 minuta. Ovaj cilj je izvjestan, svakako mogu sjediti oko sat vremena i učiti, a nakon toga ću vidjeti koliko sam naučio/la.

Za kraj ponovimo: odgađanje smanjujemo kada:

1. smo svjesni osjećaja zbog kojih odgađamo i ostajući s njima ih malo „ispušemo”

2. smo svjesni vrijednosti koju konkretni rad ima za nas i toga što su nam prioriteti, a što je bolje delegirati ili ne raditi

3. smo usmjereni na proces i vrijeme rada, umjesto na rezultate – s povjerenjem da će rezultat doći kao posljedica uloženog vremena i truda.

Neka vam inercija postane saveznik i sretno s radom i učenjem!