MENTALNE MAPE – što, kome, kada, kako?

23. 1. 2019.

Mentalne mape su nacrtane mentalne predodžbe gradiva koje se uči. Engleski naziv "mind maps" ukazuje da su analogne procesima koji se odvijaju u mozgu kada pohranjujemo informacije u dugoročno pamćenje.

Što su mentalne mape?

Možemo zamisliti da je znanje u dugoročnom pamćenju organizirano kao povezana mreža informacija, koja se stalno mijenja pod utjecajem novog učenja i procesa zaboravljanja. U tom smislu je i mentalna mapa mreža informacija koju "prekrajamo" u skladu s novim znanjem. 

Jednostavan primjer mentalne mape je niz pojmova organiziranih oko središnjeg pojma, s kojim su potpojmovi logički povezani. Primjerice, učenik/ca sedmog razreda osnovne škole može izraditi mentalnu mapu za učenje tipova rečenica (gradivo koje se dobro uči na ovakav način). U tom primjeru bi središnji pojam bio "rečenica", koji se dijeli na "jednostavne" i "složene". "Složene" se dalje dijeli na "zavisno složene" i "nezavisno složene", a koji se dalje dijele na podtipove zavisno i nezavisno složenih rečenica. Osim naziva, pojmovi i potpojmovi mogu sadržavati i opis, neko razlikovno obilježje  primjere (pomažu da se novo znanje poveže s iskustvom). Ovakva mentalna mapa korisna je učeniku/ci iz više razloga:

–pomaže u provjeri razumijevanja i znanja; crtajući metalnu mapu učenik/ca preispituje vlastito razumijevanje prilikom povezivanja i objašnjavanja pojmova

–pomaže u pamćenju i čini upamćeno otpornijim na zaboravljanje; verbalnom pridodajemo vizualne tragove pamćenja, čime informacije bolje pohranimo i kasnije lakše pronađemo u dugoročnom pamćenju

–potiče na bolju integraciju informacija i na kreativniji proces učenja jer aktivira obje moždane hemisfere; lijevu, zaduženu za logiku, pravila, sljedove, i desnu, zaduženu za usvajanje šire slike, vizualno, intuitivno i iskustveno učenje

–štedi vrijeme koje bi učenik/ca proveo prelistavajući udžbenik, pomaže u orijentaciji u gradivu; kasnije je lakše ponavljati iz organiziranih bilješki

–čini implicitno znanje eksplicitnim; učenik/ca može bolje procijeniti koliko i što (ne) zna

Ponekad se mentalne mape koriste za usvajanje novog načina razmišljanja o stvarima. Primjerice, povijesne informacije prikazujemo na lenti vremena, koja je također oblik mentalne mape. Učenik/ca stječe pojam vremena, prošlosti, vremenskih era, stoljeća, godina – smještajući ih na lentu vremena. Jednom kada je internalizirao/la lentu vremena, odnosno ideju da se događaji zbivaju u vremenskom slijedu, onda mu/joj fizička lenta vremena više ne treba. No, u početku je iznimno korisna. 

Kome su namijenjene mentalne mape?

Da bi mogao/la samostalno nacrtati mentalnu mapu, potrebno je da učenik/ca posjeduje sposobnost stvaranja mentalnih mapa, kognitivnih reprezentacija u mozgu, te da je može iskazati. Ova sposobnost je urođena i razvija se tijekom djetinjstva do kraja života. Mala djeca, primjerice predškolci, su vezani za konkretna obilježja stvari i još ne razmišljaju konceptualno, a kognitivne procese koje imaju ne mogu posvijestiti, drugim riječima, još nemaju sposobnost uvida. Iako mogu crtati jednostavne mentalne mape, primjerice mapu za pojam "voće" s kojim povežu par primjera voća, ovo im nije primarni način učenja. Jean Piaget, poznati švicarski razvojni psiholog utvrdio je četiri faze kognitivnog razvoja, pojednostavljeno rečeno, sazrijevanja sposobnosti djece da misle. Faza konkretnih operacija, koja okvirno obuhvaća djecu dobi od sedam do jedanaest godina, je razdoblje sazrijevanja sposobnosti klasifikacije konkretnih pojmova. Drugim riječima, u ovoj dobi djeca mogu crtati jednostavne mentalne mape za konkretne pojmove, primjerice, za vrste bjelogoričnog drveća, životinja koje žive na livadi i slično. Ipak, mentalne mape najkorisnije su kada se kod djece razvije sposobnost apstraktnog mišljenja, što odgovara zadnjoj fazi kognitivnog razvoja po Piagetu koju poznajemo kao fazu formalnih operacija, a koja počinje s pubertetom i nastavlja se u odraslu dob. Znanje o fazama kognitivnog razvoja pomaže nam da procijenimo kada je dijete razvojno doraslo i kada mu/joj je razvojno prikladno ponuditi nove metode učenja. U tom smislu, od učenja putem mentalnih mapa najviše koristi će imati srednjoškolci/ke i studenti/ce, a primjenjivati ih mogu i učenici/e viših razreda osnovne škole.

Kako odrediti kada koristiti mentalnu mapu u učenju?

Mentalne mape iznimno su korisne kada treba pojednostavljeno prikazati veću količinu informacija koje su logički povezane u cjelinu. Primjerice, studenti/ce koji za ispit pripremaju po više stotina stranica trebaju neku pomoć u organiziranju da se ne izgube u samoj količini informacija. Dakle, količina i složenost informacija su te koje potiču na stvaranje mentalnih mapa. Ovo je dobro odokativno pravilo za primjenu mentalnih mapa – ako se gubim u količini informacija i više mi nije jasno što je s čim i kako povezano, mogao/la bih to pokušati pojednostavljeno nacrtati. Učenicima/ama i studentima/cama koji nisu razvili vještine organizacije informacija korisno je ići na poduku o učenju putem mentalnih mapa.

Kako se koriste mentalne mape?

Na internetu je dostupno mnogo primjera mentalnih mapa. Mogu biti jednobojne ili šarene, s puno ili malo teksta, s ili bez slika, i td. Najbolje je da mapa bude što je moguće jednostavnija i da ju je zabavno crtati. Dakle, potrebno je pronaći neku ravnotežu između igre crtanja i jasnoće nacrtanog. Kod učenika/ca viših razreda osnovne škole može se dati uputa da svaki novi red pojmova crtaju drugom bojom, ili da koriste različite boje za različite kategorije pojmova (pr. Zavisne rečenice plavom, nezavisne crvenom bojom). Dobra je ideja kod ponavljanja istaknuti ono što učenik/ca slabije pamti. Nadalje, crtanje mape je proces – može se crtati "u hodu". Primjer je lenta vremena, koja služi tijekom cijele godine ako je na istaknutom mjestu. Drugi primjer je mapiranje studentskih bilješki koje se mijenjaju tijekom ponavljanja. Da bi  crtanje mape bio proces, treba biti istaknuta na vidljivom mjestu u radnom prostoru. Kao i kod drugih metoda učenja, da bi bile korisne, učenik/ca treba biti motiviran/a učiti uz mentalne mape. Zbog toga je dobro da se ovakvo učenje ne nameće, nego da predstavlja odgovor na potrebu koja postoji u odnosu na učenje.

Ako vas zanima više:

Coggle – besplatni online alat za izradu mentalnih mapa i dijagrama toka

Mindmup – online alat za izradu mentalnih mapa

Mind Tools – tekst sa stranice Mind Tools o tome kako izraditi mentalnu mapu