Pripremite mlijeko i keksiće jer stiže Joulupukki!

22. 12. 2018.

Možda smo vam s ovim mlijekom i keksićima dali naznaku o kome se radi, a možda trebate još pokoju? To vam je onaj sijedi, ugodno popunjeni djedica kojemu djeca iz stotina država svijeta šalju godišnje oko pola milijuna pisama koja stižu u njegov glavni ured/poštu u blizini finskog grada Rovaniemija.

Djeca iz cijelog svijeta pišu Joulupukkiju o svojim željama za Božić, a on onda kreće sa svojim sobovima na put te donosi darove djeci, uglavnom se uvlači u domove kroz dimnjake kuća, ostavlja darove i nakon okrepe mlijekom i keksićima, kreće dalje na put. Neka djeca i dan-danas čvrsto vjeruju u čaroliju koju donosi Joulupukki i odlučno odbijaju bilo koju drugu verziju istine.

Sad već vjerojatno znate – radi se o Djedu Mrazu, ili Djedu Božićnjaku, a na finskom njegovo ime znači „Božićna koza“. Finci se ponose svojom tradicijom koja zapravo dolazi iz poganskih vremena, kada Joulupukki nije izgledao tako simpatično i umiljato, već je bio stravično biće koje je plašilo djecu, a prema nekim kazivanjima bio je nevidljivo stvorenje koje je pomagalo ljudima da se pripreme za slavlje. U poganskim vremenima nije se slavio Božić, već povratak sunca. S vremenom i dolaskom kršćanstva, te su se dvije tradicije spojile i srasle u jednu, tako da Finci i danas Djeda zovu Joulupukki i tvrde da je baš on jedini, pravi i originalni.

Možda jedna od najjačih mentalnih slika koje nosimo u glavi kad se radi o Djedu Božićnjaku je ona s Coca-Colinih reklama, a možda i nije slučajnost da je tog američkog Djeda, odnosno Santa Clausa, osmislio i dizajnirao upravo potomak finskih doseljenika u Ameriku.

Kako smo već rekli, djeca i dalje marljivo pišu Joulupukkiju i šalju mu pisma, no čini se da je tehnologija pomalo uzela svoje, jer prema podacima, 1985. njegov ured je primio preko 17 milijuna pisama! No isto tako, dok djeca pišu i vjeruju, dobro je!

A gdje je to sve skupa i zapravo? Želite li i sami posjetiti Rovaniemi, odnosno Joulupukkijevo selo, to je sasvim izvedivo – neke hrvatske turističke agencije organiziraju takva putovanja (nećemo reklamirati koje konkretno, vama ostavljamo istraživački rad na tu temu), a mi vam možemo još nekoliko riječi reći o tom klimatski prilično surovom i nemilosrdnom, ali prekrasnom dijelu Europe.

Rovaniemi se nalazi u Laponiji, a Laponija čini jednu trećinu ukupnog teritorija Finske i proteže se i na dijelove Švedske, Norveške i Finske. Kad se sve to zbroji i oduzme – velika je kao Belgija, Nizozemska i Švicarska zajedno. Ogroman teritorij koji nastanjuje tek negdje oko 180.000 ljudi. Pa tko su ti ljudi, i ono što nas uvijek zanima, koji jezici se tamo govore? Većina stanovništva govori finski, a ostali jezici koji se govore su švedski i sami. Sami je jezik koji govori narod istog imena koji živi u zemljama sjeverne Europe, i zanimljiv je podatak da neke varijante tog jezika nemaju pisani standard – jezik se uglavnom bazira na govoru (odnosno, možete pisati kako vam drago, na užas i muku suvremenih gramatičkih nacista). Nećemo vas zamarati kako se što kaže na sami jeziku, no dajte si priliku (ako već niste) pa prošećite internetom i barem na taj način upoznajte ovaj narod, pogledajte kako izgledaju (vrlo lijepo, ako nas pitate), njihova lijepa lica koja usprkos surovoj klimi i hladnoći uvijek krasi osmijeh te zanimljivu odjeću živih boja i prilično raskošnog nakita, oplemenite se (a možda i nađete inspiraciju za vaš zimski outfit).

O švedskom smo već pisali, a finskom ćemo zasad samo reći da spada u istu grupu s jezikom naših sjevernih susjeda, Mađara. U razgovorima s Mađarima smo imali prilike čuti razne komentare na pitanje „čuju“ li oni sličnost s finskim, kao što mi donekle „čujemo“ sličnost s češkim, poljskim ili nekim drugim slavenskim jezikom. Neki su rekli da, slušajući Fince, im se čini kao da čuju mađarski, „ali kao da kazeta zateže“ (mlađim generacijama će roditelji pojasniti što ovo konkretno znači), a neki su pak rekli da čuju sličnu intonaciju i donekle sličnost s mađarskim, no ipak ne razumiju što je izgovoreno.

Ako ste nedavno bili u nekoj od tih zemalja, i činilo vam se da ama baš ništa ne razumijete, sve je OK – to je ta grupa jezika u koju spadaju mađarski i finski, a kompletna „filozofija i logika“ tih jezika, uz vokabular, je u potpunosti drugačija od bilo kojeg drugog europskog jezika. Ostalo ćemo ostaviti za neku drugu priču (a sad idemo peći keksiće za Joulupukkija!).