UMNA MAPA – što, kome, kada, kako?

8. 1. 2021.

Umna mapa je nacrtana mentalna predodžba gradiva koje se uči. Engleski naziv "mind map" ukazuje da je umna mapa analogna procesima koji se odvijaju u mozgu kada pohranjujemo informacije u dugoročno pamćenje.

Što je umna mapa ili mentalna mapa?

Možemo zamisliti da je znanje u dugoročnom pamćenju organizirano kao povezana mreža informacija koja se stalno mijenja pod utjecajem novog učenja i procesa zaboravljanja. U tom smislu je i umna mapa mreža informacija koju prekrajamo u skladu s novim znanjem. 

Kako izgleda mentalna mapa na primjeru?

Na internetu je dostupno mnogo primjera mentalnih mapa – dovoljno je u Google upisati „mentalna mapa primjer?“ i istražiti ideje u ponuđenim rezultatima.

Jednostavan primjer mentalne mape je niz pojmova organiziranih oko središnjeg pojma s kojim su oni logički povezani. Primjerice, učenici sedmog razreda osnovne škole mogu izraditi umnu mapu za učenje tipova rečenica (gradivo koje se dobro uči na ovakav način). U tom primjeru bi središnji pojam bio "rečenica" koji se zatim dijeli na "jednostavne" i "složene". "Složene" se dalje dijele na "zavisno složene" i "nezavisno složene", a one se dalje dijele na podtipove zavisno i nezavisno složenih rečenica.

Osim naziva, pojmovi i potpojmovi mogu sadržavati i opis, neko razlikovno obilježje ili primjere koji pomažu da se novo znanje poveže s iskustvom. Ovakva umna mapa korisna je učenicima iz više razloga:

  • pomaže u provjeri razumijevanja i znanja; crtajući metalnu mapu učenici preispituju vlastito razumijevanje prilikom povezivanja i objašnjavanja pojmova.
  • pomaže u pamćenju i čini upamćeno otpornijim na zaboravljanje; verbalnom pridodajemo vizualne tragove pamćenja, čime informacije bolje pohranimo i kasnije lakše pronađemo u dugoročnom pamćenju.
  • potiče na bolju integraciju informacija i na kreativniji proces učenja jer aktivira obje moždane hemisfere; lijevu, zaduženu za logiku, pravila, sljedove, i desnu, zaduženu za usvajanje šire slike, vizualno, intuitivno i iskustveno učenje.
  • štedi vrijeme koje bi učenici proveli prelistavajući udžbenik, pomaže u orijentaciji u gradivu; kasnije je lakše ponavljati iz organiziranih bilješki.
  • čini implicitno znanje eksplicitnim; učenici mogu bolje procijeniti koliko i što (ne) znaju.

Ponekad se umne mape koriste za usvajanje novog načina razmišljanja o stvarima. Primjerice, povijesne informacije prikazujemo na lenti vremena koja je također oblik mentalne mape. Učenici stječu pojam vremena, prošlosti, vremenskih era, stoljeća i godina smještajući ih na lentu vremena. Jednom kada internaliziraju lentu vremena, odnosno ideju da se događaji zbivaju u vremenskom slijedu, onda im fizička lenta vremena više ne treba. No u početku učenja iznimno je korisna. 

Kome su namijenjene mentalne mape?

Da bi mogli samostalno nacrtati mentalnu mapu, potrebno je da učenici posjeduju sposobnost stvaranja mentalnih mapa, odnosno kognitivnih reprezentacija u mozgu te da ih mogu iskazati. Ova sposobnost je urođena i razvija se tijekom djetinjstva do kraja života.

Mala djeca, primjerice predškolci, vezana su za konkretna obilježja stvari i još ne razmišljaju konceptualno, a kognitivne procese koje imaju ne mogu osvijestiti. Drugim riječima, još nemaju sposobnost uvida. Iako mogu crtati jednostavne mentalne mape, primjerice mapu za pojam "voće" s kojim povežu par primjera voća, ovo im nije primarni način učenja.

Jean Piaget, poznati švicarski razvojni psiholog, utvrdio je četiri faze kognitivnog razvoja, odnosno sazrijevanja sposobnosti djece da misle. Faza konkretnih operacija, koja okvirno obuhvaća djecu u dobi od sedam do jedanaest godina, razdoblje je sazrijevanja sposobnosti klasifikacije konkretnih pojmova. Drugim riječima, u ovoj dobi djeca mogu crtati jednostavne mentalne mape za konkretne pojmove, primjerice, za vrste bjelogoričnog drveća, životinja koje žive na livadi i slično.

Ipak, mentalne mape najkorisnije su kada se kod djece razvije sposobnost apstraktnog mišljenja, što odgovara zadnjoj fazi kognitivnog razvoja po Piagetu koju poznajemo kao fazu formalnih operacija, a počinje u pubertetu i nastavlja se u odraslu dob. Znanje o fazama kognitivnog razvoja pomaže nam procijeniti kada je dijete razvojno doraslo i kada je razvojno prikladno ponuditi nove metode učenja. U tom smislu, od učenja putem mentalnih mapa najviše koristi će imati srednjoškolci i studenti, a primjenjivati ih mogu i učenici viših razreda osnovne škole.

Kako odrediti kada koristiti mentalne mape za osnovnu školu?

Mentalne mape iznimno su korisne kada treba pojednostavljeno prikazati veću količinu informacija koje su logički povezane u cjelinu. Primjerice, studenti koji za ispit pripremaju po više stotina stranica trebaju neku pomoć u organiziranju da se ne izgube u samoj količini informacija pri čemu uz umne mape može pomoći i brzo čitanje .

Dakle, količina i složenost informacija su te koje potiču na stvaranje mentalnih mapa. Ovo je dobro okvirno pravilo za primjenu mentalnih mapa – ako se učenici gube u količini informacija i više im nije jasno što je s čim i kako povezano, mogli bi to pokušati pojednostavljeno nacrtati. Na primjer, s mlađim učenicima osnovne škole kojima učenje čitanja predstavlja izazov mogu se koristiti umne mape za ubrzano učenje. Učenicima i studentima koji nisu razvili vještine organizacije informacija korisno je ići na poduku o učenju putem umnih mapa.

Kako se koriste mentalne mape?

Umne mape mogu biti jednobojne ili šarene, s puno ili malo teksta, s ili bez slika itd. Najbolje je da mapa bude što je moguće jednostavnija i da ju je zabavno crtati. Dakle, potrebno je pronaći neku ravnotežu između igre crtanja i jasnoće nacrtanog.

Kod učenika viših razreda osnovne škole može se dati uputa da svaki novi red pojmova crtaju drugom bojom ili da koriste različite boje za različite kategorije pojmova (npr. zavisne rečenice plavom, nezavisne crvenom bojom). Dobra je ideja kod ponavljanja istaknuti ono što učenici slabije pamte.

Nadalje, crtanje mape je proces što znači da se može crtati i u hodu. Za to je odličan primjer lenta vremena koja služi tijekom cijele godine ako je na istaknutom mjestu. Drugi je primjer mapiranje studentskih bilješki koje se mijenjaju tijekom ponavljanja. Da bi crtanje mape bio uspješan proces, treba ju istaknuti na vidljivom mjestu u radnom prostoru. Kao i kod drugih metoda učenja, učenici trebaju biti motivirani učiti uz mentalne mape da bi one na kraju bile korisne. Zbog toga je dobro da se ovakav način učenja ne nameće, nego da predstavlja odgovor na potrebu koja se pojavljuje u odnosu na učenje.

Gdje dodatno istražiti kako izraditi mentalne mape za klince?

Coggle – besplatni online alat za izradu mentalnih mapa i dijagrama toka.

Mindmup – online alat za izradu mentalnih mapa.

Mind Tools – tekst sa stranice Mind Tools o tome kako izraditi mentalnu mapu.