Za početak, žao nam je što vam moramo razbiti iluzije koje ste možebitno imali po pitanju vaše ideje kako to tijekom tečaja izgleda – ako ste mislili da je dovoljno samo dolaziti na tečaj, a između toga ne ulagati nikakav trud i energiju u smislu aktivnog samostalnog učenja, žao nam je, tako stvari ne funkcioniraju. Nema tog čarobnog predavača ni najbolje metode koja će vam tako nešto omogućiti bez vašeg uloga, čak i da vam prirodno „idu jezici“, kako se to u nas kaže.
Naravno, nitko ne očekuje od vas da tijekom tečaja kod kuće provodite sate i sate učeći i vježbajući novi jezik (no, kako bi reklama rekla: „Možete, ako vam je gušt!“) – rješenje je negdje na pola puta, kao i obično.
Pa kako onda? Za početak, shvatite sve ozbiljno – opremite se knjigama propisanim za određeni tečaj, bilježnicom i malim rječnikom za upisivanje novih riječi i… budite redoviti na satovima.
Svi mi predavači koji radimo s odraslima volimo na satu imati opuštenu atmosferu, gdje se volimo i smijati i šaliti, no to ne znači da je tečaj zafrkancija – dapače! Tu se radi ozbiljan posao, usvajaju se nova znanja i tih sat i pol boravi se u jednoj sasvim solidnoj „teretani za mozak“ ili „mentalnoj baušteli“ gdje predavač prenosi znanje, vještine i informacije, a na vama je da ih kroz razne aktivnosti na satu upijate i usvajate.
A kad dođete kući, ta nova znanja usvojite do kraja, tako da vam ostanu zauvijek. Kako?
Ponovite gradivo koje ste taj dan radili na satu – pročitajte nekoliko puta naglas lekciju koju ste obradili, ponovite naglas riječi koje ste upisali u rječnik, sami sebe ispitujte te riječi, vježbajte ponovo sami zadatke koje ste radili na satu u grupi (rješenja imate sa sata pa će vam biti lakše kad sami sebe budete testirali) i kad osjetite da ste sigurni, krenite u praktičnu primjenu stečenih znanja.
Kako? Primjerice – ako ste na satu učili živežne namirnice, kad odete „po špeceraj“, probajte što više riječi sa sata nabrojati dok kupujete (ne tjeramo vas da u dućanu naglas sami sa sobom razgovarate, ali u sebi – to i nije problem, priznajte). Ako se pak neke riječi ne možete sjetiti, kad dođete kući, potražite je u vašem rječniku/popisu riječi sa sata, garantirano ćete ju zauvijek zapamtiti i kad drugi put odete u dućan, znat ćete ju sigurno!
Ako ste učili neko novo glagolsko vrijeme (npr. neko prošlo vrijeme), „izvrtite“ oblike u svim mogućim varijantama, primjerice, „Ja sam kupila kruh“/“Moj brat je kupio kruh“/“Vi ste kupili kruh“… kad to napravite kroz nekoliko „rundi ponavljanja“, ti oblici se spremaju u vaše pamćenje i tamo ostaju, a i izvještili ste se pa više nećete morati razmišljati o tome kako složiti rečenicu – to nakon vježbi jednostavno ide. Kao kad ste u autoškoli prvo gledali u pedale i mjenjač, a nakon par tjedana vožnje s lakoćom vozili, mijenjali brzine, kočili i ostalo – e tako vam je nekako i s usvajanjem jezika.
I za kraj, kao i inače u životu, ne uspoređujte se ni s kim! Ako su vaši kolege u grupi brži i vještiji, nema veze. Ako radite i aktivni ste u učenju, ako „ne varate“, sve će sjesti na svoje mjesto, u Vašem osobnom ritmu i brzini, sve dok ne budete spremni „za vanjski svijet“ i korištenje novog stranog jezika uz onaj osmijeh o kojem smo pisali na početku teksta.
